Na Trgu hrvatskih branitelja u Posušju Načelnik Branko Bago i predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO HB Posušje jutros su u povodu 75. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda uputili molitve i zapalili svijeće za sve žrtve stradale na ovim stratištima.
Ova tragedija započela je 15. svibnja 1945. masovnim ubijanjima na Bleiburškom polju. Ubijanja su nastavljena tijekom cijelog Križnog puta (ili puteva), marševa smrti, koji su vodili sve do rumunjske granice na istoku i grčke na jugu, a onaj tko bi putem pao ili posustao bio je ubijen na licu mjesta.
Do sada je otkriveno preko 1700 masovnih grobnica. Masovne likvidacije izvršene su kod Maribora, Celja, Kočevja i drugdje u Sloveniji, a u Hrvatskoj u okolici Krapine, Samobora, Karlovca, Siska, Bjelovara i drugdje. Znatan broj ljudi pomro je od iscrpljenosti i zaraznih bolesti u raznim logorima koje su osnovale komunističke vlasti, a masovno stradanje trajalo je od svibnja do kolovoza 1945. godine. Ovi zločini nisu bili pojedinačni, samovoljni ekscesi, nego sustavni, dalekosežno planirani i bezdušno provođeni. No o tome se šuti.
Prema podacima iz knjige „Posuški žrtvoslov“, autora Josipa Sutona, sudionika Bleiburške tragedije, u četverogodišnjem ratu, Bleiburškoj tragediji, križnim putevima, logorima stradalo je 1296 žitelja Posušja. No, Bleiburška tragedija puno je šira i mučnija nego ukupan broj pobijenih i nastradalih na Križnom putu stoga što su zvjerstva zataškavana, o ubojstvima se moralo šutjeti te oplakivati svoje najmilije u tišini, kao da nikada nisu postojali.
Godine prešućivanja učinile su svoje te i danas mnogi brane uputiti molitve za njihove duše.
