Zima je na pragu. Potrebno je pripremiti voćna stabla kako bi uspješno prebrodila hladno godišnje doba. U stablima se događa čitav niz procesa kojima se voćka prilagođava periodu mirovanja. Očiti primjer za to je berba plodova i opadanje lišća.

Nakon berbe, u voćnjacima počinju radovi čiji je cilj da se stabla što bolje pripreme za zimu, da se smanji  broj prezimljujućih oblika štetočina i infektivni potencijal raznih patogena. Naime, u opalim plodovima i lišću, ranama na granama i ispod kore, prezimljavaju različite forme štetočina i patogena ( jaja, larve, lutke, spore, micelij ).

Na stablima se mogu uočiti zaostali – mumificirani- plodovi koje je potrebno ukloniti sa stabla i iz voćnjaka kako ne bi bili izvor zaraze u sljedećoj vegetaciji. Ako se na stablu uoče upredena gnijezda štetočina i drugi prezimljujući oblici i njih svakako treba ukloniti i spaliti. Opalo lišće, također, može poslužiti kao sklonište za mnoge štetočine, naročito insekte, uzročnike  bolesti i njihove prezimljujuće forme. Voćnjaci u jesen proizvode velike količine lišća, od njega se može napraviti kompost, a za godinu dana to može biti odličan materijal za malčiranje voćnjaka.

Potrebno je pregledati sva stabla i izvršiti sanacijsku rezidbu. Takvom rezidbom se uklanjaju sve polomljene, suhe, oštećene i zaražene grane. Zaražene grane je potrebno ukloniti sve do zdravog tkiva kako bi se spriječilo širenje bolesti kroz drvnu masu. Poželjno je praviti što manje rezove, a veće rane premazati voćarskim  voskom. U ovom periodu se obavlja i đubrenje voćnjaka pregorjelim ili kompostiranim stajnjakom i đubrivima koja sadrže fosor i kalij.

Oko stabala se stavljaju i lovni pojasevi od valovitog kartona, grubih tkanina i sličnog materijala u koje se zavlače razne štetočine i njihove prezimljujuće forme. Pojaseve treba obilaziti i uništavati štetočine koje su se tu sakrile. Postoje i ljepljive trake na koje se hvataju štetočine.

Mlada stabla treba zaštiti mrežicama protiv glodara koji tijekom zime mladim voćkama mogu nanijeti velike štete. Tek nakon dvanaest godina, korijen i vrat stabla  dovoljno otvrdnu da ih ne napadaju glodari.

Na starijim stablima bi trebalo četkom ukloniti koru koja se ljušti i služi kao sklonište raznim štetočinama, tako se uništavaju i lišajevi i mahovine koje se nalaze na deblu. Ispod stabla koje se četka treba staviti najlon i skupljeni, očetkani, materijal iznijeti iz voćnjaka i spaliti. Zajedno s četkanjem stabla može se obaviti i dezinfekcija kore stabla i to rastvorom pepela i sapuna. Uzme se 200-300 grama pepela, 5 grama sapuna i prelije 1 litrom kipuće vode. Smjesa se miješa 10 do 15 minuta da se sve dobro rastvori. Četkanje stabla je obvezna faza koja prethodi krečenju stabla.

Krečenje stabla se izvodi tijekom listopada i studenog, a ako to nije moguće obaviti tijekom jeseni, krečenje treba obaviti što ranije u proljeće. Da bi se obavilo krečenje, treba izabrati dane koji su sunčani i suhi, a temperatura zraka treba da se kreće od 4 do 6 ° C. Visina krečenja ovisi od visine debla i prvih ramenih grana stabla koje se kreči. Ova mjera se poduzima kao prevencija od bakterijskih infekcija i sprječava nejednako zagrijavanje stabala u proljeće i pojavu pucanja kore zbog mraza. Koncentracija kreča je nešto manja za mlade voćke. Nemojte se brinuti ako stablo nije bijelo odmah nakon krečenja jer će kora biti bijela nakon nekoliko sati.

Krečna masa se priprema od:

  • 5 kg kreča
  • 0,5 kg kuhinjske soli i
  • 0,25 kg sumpora.

Ova količina se pomiješa sa 15 litara vode ( treba imati konzistenciju mlijeka) i ostaviti da stoji 2-3 dana. To će povećati ljepljivost mase. Ukoliko se krečenje obavlja atomizerom onda treba povećati količinu vode na 100 litara, a razrijeđenu smjesu procijediti kako se dizne atomizera ne bi začepile. Mlade sadnice i koštičavo voće, zbog osjetljivosti na pucanje kore zbog mraza treba krečiti svake godine, dok  zasade jabučastog voća možemo krečiti i svake četvrte godine.

Krečnu masu možete napraviti i ovako:

  • 10 litara vode
  • 2-2,2 kg kreča
  • 250-300 grama bakar sulfata
  • 1 kg masne gline
  • 1-2 lopate kravljeg stajnjaka

Svi sastojci se pomiješaju u homogenu masu koja treba imati konzistenciju pavlake.

Provođenjem gore navedenih radnji u voćnjaku primijetit ćete da su stabla dugovječnija, otpornija i daju veći urod.

 

 

Služba za gospodarstvo