Za biljke je veoma bitan kompost bez kojega se vrt ne može ni zamisliti, a možete ga sami napraviti u svome vrtu, budući da se priroda „razbacuje“ organskim otpacima. Kompost je najbogatiji humusom, organskom tvari u tlu od koje uspješno rastu i napreduju biljke i zato je neobično važan za svaki vrt, a osobito za povrtnjak.
Kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada.
Kompost se dobiva raspadanjem organskih otpadaka uz rad niza živih organizama pri čemu još nastaju ugljikov dioksid, voda i toplina..
Dakle, najbolje gnojivo za svaki vrt je kompost i svaki vrtlar ga može napraviti sam, samo treba slijediti pravilne upute.
Kompost je, u stvari, uredno složena hrpa organskog materijala koja prolazi kroz proces razgradnje na jednostavne spojeve i to sve pod znatnim nadzorom čovjeka. Ti se spojevi kasnije, složenim procesima, pretvaraju u humus. Dodavanjem komposta u zemljište ono se opskrbljuje hranjivima, a osim toga tlu se poboljšava struktura, sposobnost obrade i vodozračni kapacitet. Povećava se sadržaj humusa i potiče se rad flore i faune.
Kako napraviti kompostište
Smjestite ga na kraj vrta, u sjeni a sakrijte ga ukrasnim grmom ili penjačicom. Umjesto neugledne gomile, najbolje je napraviti ograđeni dio za kompostište (letvicama ili žicom) u koji ćete ubacivati otpatke. Dno kompostišta dobro nabijte kako se hranjive tvari ne bi ispirale i gubile duboko u tlu, ali mora biti i propusno kako se na dnu ne bi nakupljala voda.
Na dno stavite sloj lišća ili grubo isjeckanih grančica kako bi se osigurao protok zraka pri dnu kompostne hrpe. Nakon toga materijal slažemo u slojevima debljine oko 20-ak centimetara i između svakog sloja staviti tanki sloj zemlje, stajskog gnoja ili starog komposta i pilovine. Tako slažite gomilu do visine oko 1 metar pa je pokrijte zemljom, slamom ili paprati i održavajte vlažnom. To znači da je povremeno treba zalijevati vodom, a idealno bi bilo gnojnicom. Na 1 m² dodajte i 10-ak kilograma živog vapna. Svaki mjesec i češće, kompost prevrćite i odstranite nepoželjne primjese kako bi uz dovoljno zraka i vlažnosti mikroorganizmi mogli dobro raditi i tako razložiti otpatke u humus.
Na kompostište se mogu stavljati razni otpaci, najčešće iz samog vrta ili domaćinstva: kora krumpira, ostaci voća i povrća, usitnjene kore od agruma, ostaci čaja, ljuske jajeta pa čak i neupotrebljive iznutrice peradi ili riba. Tko gradi kuću na kompostište može staviti neke zaostatke od gradnje: pijesak, vapno, žbuku. Kompostištu, također, možete dodati ocvalo cvijeće iz vaze, manje količine starog papira, talog crne kave, životinjsku dlaku, pepeo drvenog ugljena i drveta. Neki organski otpaci se dosta teško razgrađuju pa ih ne treba dodavati u velikim količinama: čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri, kosti …Najviše otpadaka za kompost se dobije u samome vrtu jer se neprekidno pljevi, čupa, obrezuje i ostaju ne male količine korova i druge zelene mase. Tu vrijedi pravilo da na kompostište, nikako ne smiju doći zaraženi dijelovi biljaka- njih spalite, pa tek pepeo upotrijebite. Ne bacajte ni korov sa zrelim sjemenjem jer ćete uz dobar kompost imati i „rasadnik korova“.
Na kompostište ne smijete stavljati lišće oraha, bolesne biljke, otpatke kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti, velike količine novinskog papira, časopisa u boji, pelene, pseći ni mačji izmet, izmet općenito, sadržaj vrećice iz usisivača, pepeo kamenog i smeđeg ugljena niti ugljena za roštilj ( sadrže teške metale). Nadalje, na kompostište se ne smije stavljati nikakva limena, staklena ili plastična ambalaža, stari lijekovi, bojano drvo, stiropor …
Kompost zri oko dvije godine, a dobro je i da promrzne.
Zreli kompost je tamnosmeđ, mrvičast, dobro drži vodu, miriše poput šumske zemlje (ako smrdi, znači da je loš, a može biti čak i otrovan)
Kad ga dodajete tlu , poboljšavate fizičke osobine tla i mikrobiološku aktivnost, a dodavanjem mineralnog ili stajskog gnojiva povećava se hranjiva vrijednost komposta.
Zrelim kompostom možemo gnojiti vrt, voćnjak, vinograd, travnjake i saditi cvijeće u cvjetne posude.
Služba za gospodarstvo općine Posušje
– Odjel za poljoprivredu –
13.08.2018. godine